| 
Srednja škola «Tin Ujević»
Glamoč osnovana 8.8.1996. godine odlukom Povjereništva vlade
Hercegbosanske županije. Škola je dobila naziv po velikom hrvatskom
pjesniku i boemu Tinu Ujeviću. Ustrojena i djeluje
u skladu sa Zakonom o srednjem školstvu HBŽ i podzakonskim aktima
i uredbama Ministarstva znanosti, prosvjete, kulture i športa.
|
|
 |
|
U školi se izvodi: program opće gimnazije
i program za zanimanje :šumarski tehničar.
Nastava se izvodi u 7 općih i tri specijalizirane
učionice u zgradi koju je obnovilo Veleposlanstvo Kanade 2000. godine.
Škola ima knjižnicu i dvoranu za TZK sa kabinetom i garderobnim
prostorom. Četverogodišnji plan ima dvadeset predmeta koje realizira
dvadesetak profesora. Osim redovne nastave, izborna nastava nudi vjeronauk
i etiku. Od izvannastavnih aktivnosti organizirana je grupa
informatičara,
a vrlo uspješno rade novinarsko- literarna grupa, nogometna i košarkaška
sekcija. U našoj školi se povremeno organiziraju zanimljive
tribine i predavanja.
Na kraju školske godine priređuje
se i završna svečanost (maturalna zabava) na kojoj se okupe učenici
i roditelji završnih razreda, njihovi profesori i gosti gdje se uz
prigodan program dijele nagrade najboljim učenicima, a u programu sudjeluju
učenici koji imaju neke umjetničke afinitete.
Opća načela Škole
HUMANIZAM I ANTROPOCENTRIZAM:
Omogućiti svakom učeniku spoznaju i što je moguće veći razvoj osobnih
potencijala u skladu s njegovom naravi. Poučavati uvažavajući vrhunske
ljudske vrijednosti i težnje, ideju o dostojanstvu svake ljudske
osobe, posebice ideju o ljudskim pravima i svekolikoj čovjekovoj slobodi,
gdje je sloboda mišljenja tek začetak i pretpostavka čovjekovog samoostvarenja.
Postupati u duhu kulture mira, suradnje i nenasilnog rješavanja sukoba.
Poticati u učenika razvoj pozitivne slike o sebi i pripraviti ga za zrelo
samostalno odlučivanje o svom profesionalnom i općem psihosocijalnom razvoju
te za djelatno i promišljeno odlučivanje o općem društvenom
dobru i probitku. Promicati ideju o razumnom gospodarenju prirodnim izvorima
i dobrima, njegovati kulturu zdravog, stvaralačkog i odgovornog osobnog,
obiteljskog i društvenog života.
INOVATIVNOST:
Škola teži prihvaćanju promjena u odgojno-obrazovnom procesu
koje su stručno i znanstveno provjerene i čije su prednosti dokazane.
Stalno traži novine i usavršava organizaciju rada te
stvaralački
rješava probleme u odgojno-obrazovnom procesu.
DEMOKRATIČNOST:
Znaci optimalnu uključenost u raspravljanje i odlučivanje o bitnim pitanjima
odgojno-obrazovnog procesa svih subjekata koji sudjeluju u njemu ili se
za njega zanimaju: učenika, nastavnika, roditelja i drugih. Podrazumijeva
raspravljanje i odlučivanje u dogovorenoj demokratskoj proceduri, uvažavanje
prava svakoga na iznošenje mišljenja, usvajanje većinskog mišljenja,
zaštitu dostojanstva ljudske osobe, uvažavanje i snošljivost
u razgovaranju i raspravljanju, poštivanje i provođenje odluka nastalih
u takvom demokratskom procesu.
PRIBLIŽAVANJE DOBROJ ODGOJNOJ I OBRAZOVNOJ PRAKSI
RAZVIJENIH DEMOKRATSKIH ZEMALJA:
Ostvariti suradnju s odgojno-obrazovnim ustanovama i sustavima drugih
razvijenih demokratskih zemalja, nastojeći njihova pedagoška
dostignuća
prikladno uklopiti u našu praksu. Jednako, surađivati s razvijenim
i uglednim gimnazijama i drugim školama s visokim odgojnim i obrazovnim
postignućem.
ŠKOLA “PO MJERI
UČENIKA”:
Približavati se, koliko je to moguće, konceptu škole “po
učeničkoj mjeri”: odgojno-obrazovni proces optimalno individualizirati
i diferencirati prema razvojnoj dobi, sposobnostima, osobinama i
mogućnostima
svakog učenika, ali i svakog novog naraštaja učenika kao pojave za
sebe. To podrazumijeva prikladno razvijanje nastavnih ciljeva, više
izbornih, fakultativnih i slobodno ustrojenih programa, različitost skupina
i odjela, diferenciran metodički rad i fleksibilnu organizaciju odgojno-obrazovnog
procesa sa što više kreativnosti.
UČENIČKA AKTIVNOST I SAMOSTALNOST:
U odgojno-obrazovnom procesu optimalno pomicati težište s
nastavničkog poučavanja na samostalno učeničko učenje, istraživanje i
stvaralački
rad. Važnije je naučiti kako učiti, tražiti, odabrati i obraditi
informacije, nego li učenje svoditi na opetovano “bubanje”
i skladištenje velikog broja informacija.
SMANJIVANJE UČENIČKOG
I NASTAVNIČKOG RADNOG STRESA:
Školu učiniti ugodnom učenicima i nastavnicima, mjestom spoznajne,
stvaralačke i razvojne radosti, gdje se buci i podučava bez prisile i straha
druženjem i slobodnim uljudbenim komuniciranjem, razumijevanjem i
međusobnim uvažavanjem svih subjekata u interakciji (učenika, nastavnika
i roditelja).
NASTAVNIČKA STVARALAČKA ODGOVORNOST:
Nastavnicima i drugim školskim djelatnicima dati optimalnu
mogućnost
samostalnog, stvaralačkog i odgovornog djelovanja. Organizacija rada i
opremanje nastavnog procesa suvremenom edukacijskom infrastrukturom mora
omogućiti takvu nastavniku ulogu.
TIMSKI RAD:
Složenost odgojno-obrazovnog procesa zahtijeva zajednici (timski)
pristup i rad stručnjaka iste i različitih struka. Škola ceh poticati,
razvijati i održavati sve oblike takvog interdisciplinarnog i multidisciplinarnog
timskog rada.
RODITELJSKA SUODGOVORNOST:
Povećavati prava, slobodu i suodgovornost roditelja u odgoju i obrazovanju
njihove djece različitim organiziranim oblicima suradnje roditelja i škole.
VIŠI ŠKOLSKI I PEDAGOŠKI STANDARD:
Stalno obnavljanje i osuvremenjivanje opreme i učila te ostvarivanje sredstava
za dodatne oblike rada i programe. Traženje sponzora i donatora,
te uvjeravanje svekolike javnosti u nužnost i isplativost ulaganja
u Školu.
INFORMATIZACIJA:
Informatizirani školu u svrhu unapređenja odgojno-obrazovnog rada,
razvojne pedagoške funkcije i poslovanja.
OSPOSOBLJENOST UČENIKA ZA NASTAVAK ŠKOLOVANJA:
Osposobiti učenike za uspješno svladavanje razredbenih ispita za
upis na željene fakultete i učinkovito samostalno studiranje upisanog
visokoškolskog programa. U tom kontekstu, aktivno struno određivati
i provjeravati osnovnu količinu i kakvoću znanja, u svakom predmetu i
u gimnazijskom programu općenito, koju, kao kopcu gimnazijsku kulturu,
učenik mora imati po završetku gimnazije.
|
